Neosnovano lišenje slobode – naknada

POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA LICA NEOSNOVANO LIŠENOG SLOBODE ILI NEOSNOVANO OSUĐENOG 

Lica koja su neosnovano lišena slobode ili koja su neosnovano osuđena imaju pravo da pokrenu odgovarajući postupak radi ostvarivnja prava usled neosnovanog lišenja slobode. Naknada zvog neosnovanog lišenja slobode predstavlja svojevrsan vid naknade nematerijalne i materijalne štete.

Na visinu naknade utiče više faktora, prvenstveno vrsta krivičnog dela koje je oštećenom stavljeno na teret, odnosno da li se radi o takvom delu koje nailazi i na posebnu moralnu osudu i prezir sredine, te ugled koji je oštećeni uživao pre neosnovanog lišenja slobode, odnosno osude. Faktor koji se može uzeti u obzir jeste i životna dob osobe koja je neosnovano lišena slobode i njeno porodično stanje, zanimanje, društvena aktivnost, raniji život, neosuđivanost, odnosno osuđivanost, ograničenje u napredovanju u službi, prekinuto školovanje, omalovažavanje ili ne prihvatanje u mestu prebivališta i radnoj sredini, kao i druge okolnosti. Svakako, za ovaj vid štete najrelevantniji faktor jeste vreme provedeno u pritvoru, uslovi boravka i humanost, odnosno nehumanost zatvorskih uslova, ponašanje zatvorskog osoblja, nanošenje verbalnih i realnih uvreda i torture, nedostatak radnog angažovanja i druge okolnosti vezane za sam boravak u zatvorskim uslovima.

Lica neosnovano lišena slobode

Zakon o krivičnom postupku taksativno navodi koja lica se u smislu odredaba tog zakona mogu smatrati licima koja su neosnovano lišena slobode. Zakonodavac je pomenuta lica svrstao u četiri posebne kategorije te se licem neosnovano lišenim slobode može smatrati ono lice :

1) koje je bilo lišeno slobode, a nije došlo do pokretanja postupka, ili je pravnosnažnim rešenjem postupak obustavljen ili je optužba odbijena, ili je postupak pravnosnažno okončan odbijajućom ili oslobađajućom presudom; 

2) koje je izdržavalo kaznu zatvora, a povodom zahteva za ponavljanje krivičnog postupka ili zahteva za zaštitu zakonitosti, izrečena mu je kazna zatvora u kraćem trajanju od izdržane kazne, ili je izrečena krivična sankcija koja se ne sastoji u lišenju slobode, ili je oglašeno krivim, a oslobođeno od kazne; 

3) koje je bilo lišeno slobode duže vremena nego što traje krivična sankcija koja se sastoji u lišenju slobode koja mu je izrečena; 

4) koje je usled greške ili nezakonitog rada organa postupka lišeno slobode ili je lišenje slobode trajalo duže ili je duže zadržano u zavodu radi izvršenja krivične sankcije koja se sastoji u lišenju slobode. 

Potrebno je napomenuti da naknada štete ne pripada licu koje je svojim nedozvoljenim postupcima prouzrokovalo lišenje slobode. Primera radi, ukoliko se okrivljeni nije odazivao na pozive suda, te mu je iz navedenog razloga određen pritvor – kao mera obezbeđenja prisustva okrivljenog, okrivljeni neće imati pravo da potražuje naknadu zbog neosnovanog lišenja slobode, jer će se smatrati da je svojim radnjama prouzrokovao sopstveno lišenje slobode. Takođe, pravo na ovaj vid naknade neće postojati ni ako je postupak obustavljen usled smrti okrivljenog.

Neosnovano osuđeni

Neosnovano osuđenim se smatra lice prema kome je bila pravnosnažno izrečena krivična sankcija ili koje je oglašeno krivim a oslobođeno od kazne, a povodom vanrednog pravnog leka je novi postupak pravnosnažno obustavljen ili je optužba pravnosnažno odbijena ili je okončan pravnosnažnom oslobađajućom presudom. 

Neosnovano osuđeno lice neće imati pravo na naknadu štete ukoliko je svojim lažnim priznanjem ili na drugi način namerno prouzrokovao svoju osudu, osim ako je na to bio prinuđen, ako je do obustave postupka ili odbijanja optužbe došlo zbog toga što je u novom postupku oštećeni kao tužilac, odnosno privatni tužilac, odustao od gonjenja ili što je oštećeni odustao od predloga, a do odustanka je došlo na osnovu sporazuma sa okrivljenim. 

Postupak za ostvarivanje prava na naknadu štete 

Zahtev za naknadu štete

Pre podnošenja sudu tužbe za naknadu štete, oštećeni je dužan da podnese zahtev ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa radi postizanja sporazuma o postojanju štete i vrsti i visini naknade. O zahtevu za naknadu štete odlučuje komisija za naknadu štete čiji se sastav i način rada uređuje aktom ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Odredbe Zakona o krivičnom postupku imperativno upućuju oštećena lica da se pre pokretanja sudskog postupka obrate nadležnom ministarstvu – komisiji za naknadu štete i od iste potražuju naknadu štete. Podnošenje tužbe sudu bez prethodnog obraćanja komisiji za naknade štete, imalo bi za posledicu preuranjenost tužbe i njeno odbacivanje.

Tužba za naknadu štete 

Ako zahtev za naknadu štete ne bude usvojen ili Komisija ne odluči o zahtevu u roku od tri meseca od dana kada je podnet, oštećeni može nadležnom sudu podneti tužbu za naknadu štete. Takođe, ako je postignut sporazum samo u pogledu dela zahteva, tužba za naknadu štete se može podneti u odnosu na preostali deo zahteva. Tužba za naknadu štete podnosi se protiv Republike Srbije. Nakon podnošenja tužbe, oštećeno lice će svoja prava ostvarivati u skladu sa odredbama Zakona o parničnom postupku.  Imajući u vidu složenost sudskog postupka kakav je parnični, treba napomenuti da je poželjno da se oštećeno lice pre podnošenja tužbe obrati advokatu radi pružanja stručne pravne pomoći.

Prava naslednika oštećenog i zastarelost prava na naknadu štete

Naslednici nasleđuju samo pravo oštećenog na naknadu imovinske štete, a ako je oštećeni već istakao zahtev, naslednici mogu nastaviti postupak samo u granicama već postavljenog zahteva za naknadu imovinske – materijalne štete.  Naslednici oštećenog mogu posle njegove smrti nastaviti postupak za naknadu štete, odnosno pokrenuti postupak ako je oštećeni umro pre isteka roka zastarelosti i od zahteva se nije odrekao, u skladu sa pravilima o naknadi štete propisanim Zakonom o obligacionim odnosima. Pravo na naknadu štete zastareva za tri godine od dana pravnosnažnosti prvostepene odbijajuće ili oslobađajuće presude, odnosno pravnosnažnosti prvostepenog rešenja kojim je postupak obustavljen ili je optužba odbijena, a ako je povodom žalbe rešavao apelacioni sud – od dana prijema odluke apelacionog suda. 

Povezani tekstovi