U svakom radnom odnosu mogu da nastanu situacije kada poslodavac razmišlja o raskidu ugovora o radu. Ipak, otkaz nije stvar lične odluke, već mora biti zasnovan na zakonu i sproveden kroz tačno propisanu proceduru. U suprotnom, takav otkaz se smatra nezakonitim, a zaposleni ima pravo da traži vraćanje na posao i naknadu štete.
Kada je otkaz zakonit
Prema članu 179 Zakona o radu, postoji nekoliko jasnih i taksativno navedenih osnova na kojima poslodavac može dati otkaz ugovora o radu.
1. Nezadovoljavajući rezultati rada.
Ako zaposleni ne ostvaruje očekivane rezultate ili nema potrebna znanja i sposobnosti za obavljanje posla, poslodavac može da donese odluku o otkazu. Ipak, pre toga mora da ukaže zaposlenom na njegove nedostatke i da mu pruži razuman rok da ih ispravi. Tek ako zaposleni ni nakon toga ne unapredi svoj rad, otkaz postaje zakonit.
2. Povreda radne obaveze i disciplinski razlozi.
Otkaz može biti zakonit i kada zaposleni ozbiljno prekrši radnu obavezu – na primer, ako neodgovorno obavlja posao, zloupotrebi sredstva poslodavca, odbije da izvrši zakonit nalog, dođe na rad pod dejstvom alkohola ili izazove veću štetu. U ovim slučajevima, poslodavac je dužan da zaposlenog prethodno upozori u pisanom obliku i da mu ostavi rok od najmanje osam dana da se izjasni o navodima. Tek nakon toga može doneti odluku o otkazu.
3. Poslovni razlozi i tehnološki višak.
Ukoliko zbog ekonomskih, tehnoloških ili organizacionih promena prestane potreba za određenim poslom, poslodavac može da raskine ugovor o radu. Takav otkaz je zakonit ako su odluke objektivno zasnovane, ako kriterijumi za odabir nisu diskriminatorni (na primer, trudnoća ili bolovanje ne mogu biti razlog za otkaz), i ako je zaposlenom isplaćena zakonom propisana otpremnina.
4. Odbijanje zakonitog aneksa ugovora.
Zaposleni može dobiti otkaz ako odbije da potpiše aneks ugovora o radu koji je u skladu sa zakonom. To se najčešće dešava u slučajevima kada dolazi do promene radnog mesta, premeštaja, promene zarade ili reorganizacije posla. Ako su razlozi objektivni i zakoniti, a zaposleni bez opravdanja odbije aneks, poslodavac može zakonito da mu otkaže ugovor.
5. Posebni slučajevi.
Zakon o radu predviđa i nekoliko posebnih situacija kada poslodavac može da raskine ugovor o radu. To su slučajevi kada je zaposleni pravnosnažno osuđen za krivično delo učinjeno na radu ili u vezi sa radom, ako se ne vrati na posao po isteku odsustva, kao i tokom probnog rada, pod uslovom da poslodavac da obrazloženje i ispoštuje otkazni rok od najmanje pet radnih dana.
Kada otkaz nije zakonit
Postoje situacije u kojima otkaz ni pod kojim uslovima ne može biti zakonit. To se prvenstveno odnosi na vreme trudnoće i porodiljskog odsustva, kao i na odsustvo radi nege deteta. Poslodavac u tim slučajevima nema pravo da raskine ugovor o radu, a ako je reč o ugovoru na određeno vreme, on se automatski produžava do isteka perioda odsustva.
Otkaz je nezakonit i kada poslodavac ne ispoštuje proceduru – kada ne pošalje pisano upozorenje zaposlenom, ne omogući mu da se izjasni, ne donese obrazloženo rešenje ili ga ne uruči na propisan način. Takođe, otkaz je nezakonit ako je zasnovan na diskriminatornim osnovama, kao što su zdravstveno stanje, godine starosti, pol, verska pripadnost ili korišćenje bolovanja.
Rok za pokretanje tužbe
Ako zaposleni smatra da je otkaz nezakonit, ima pravo da podnese tužbu nadležnom sudu u roku od 60 dana od dana kada je primio rešenje o otkazu ili saznao za povredu prava. Ovaj rok je prekluzivan, što znači da se po njegovom isteku tužba više ne može podneti.
Procedura i forma otkaza
Zakon jasno propisuje da rešenje o otkazu mora biti pisano, obrazloženo i pravilno dostavljeno. Poslodavac ga najpre pokušava uručiti zaposlenom lično, zatim putem pošte, a ako to nije moguće, objavom na oglasnoj tabli. Rešenje mora da sadrži razloge za otkaz i pouku o pravnom leku. Nepravilno dostavljanje rešenja može dovesti do toga da i opravdan otkaz postane ništav, pa je procedura jednako važna kao i sam razlog.
Zaključak
Zakonit otkaz u Srbiji nije proizvoljna odluka poslodavca, već precizno propisan postupak koji štiti i poslodavca i zaposlenog. Da bi otkaz bio validan, mora da postoji zakonski osnov, da se poštuje propisana procedura i da ne postoji bilo kakva diskriminacija.
Zaposleni, s druge strane, treba da zna svoja prava i da pravovremeno reaguje ako sumnja da je otkaz nezakonit. Ulaganje prigovora i pokretanje spora u roku od 60 dana može biti presudno za zaštitu njegovog položaja i povratak na posao.
Advokati za radno pravo pružaju vam sigurnost, stručnost i zaštitu u svim pitanjima radnih odnosa.
Bez obzira da li ste poslodavac ili zaposleni, pravovremena pravna pomoć sprečava nesuglasice i štiti vaša prava.
Kontaktirajte naše advokate za radno pravo i obezbedite zakonito i bezbedno poslovanje već danas.